Francuska, Italija, Austrija, BiH, Slovenija...

Ispis

Autor Večernji list Srijeda, 04 Siječanj 2006 12:59

FRANCUSKA: Za bordere i skijaše
ITALIJA: Vremena i za kavicu na suncu
BIH: Retro ugođaj
SLOVENIJA: Prvi put na skijama
AUSTRIJA: Samo s punim novčanicima

FRANCUSKA: Za bordere i skijaše

Iako će i u skorom udarnom terminu za hrvatske skijaše, u razdoblju školskih praznika, nekoliko tisuća naših građana vjerojatno krenuti i put Francuske, tamošnja skijališta trenutačno ne spadaju u krug najprivlačnijih.

Francuska je proljetno skijaško odredište, a poznavatelji prilika kažu i da je najbolji izbor za skijaške fanatike. Dulji proljetni dani omogućuje dulje skijanje, a staza je toliko da se, tko ne želi, ne mora dvaput spustiti istom stazom. Iz Hrvatske na francuski snijeg uglavnom odlaze skupine mladih, organizirano, autobusom.

Među njima su polovina skijaši, a polovina borderi. U pravilu postaju zaljubljenici u tamošnje padine i redovito se vraćaju. Sama skijališta, pak, nisu idilična poput austrijskih, golemi hoteli na 9000 metara nešto su uobičajeno, kao i izvanpansionska ponuda skuplja nego, recimo, u Austriji.

ITALIJA: Vremena i za kavicu na suncu

Većina skijaša iz Hrvatske koje se zimi može sresti na talijanskim skijalištima ili govori ili se koliko-toliko služi talijanskim jezikom. Poznavanje barem njegovih osnova mnogima je jedan od motiva za zimski odmor u toj zemlji, a većina hrvatskih skijaša i dolazi iz Istre, Kvarnera i Dalmacije, gdje je talijanski jezik udomaćen više nego u drugim dijelovima naše zemlje.

Inače, to su često mlađi ljudi, kojima su dobre staze važne (iako neće praviti problem ako naiđu na hupser i sl.), ali vole se i zabaviti kad nisu na skijalištima. Nisu toliko predani skijaši da danju, recimo, ne bi ispijali kavicu na suncu, hvatajući boju. Vole da u blizini ima restorana i diskoteka za večernju zabavu, a zamjerit će ako smještaj, pogotovo na otmjenijim skijalištima, bude ispod razine kakva se sreće, primjerice, u Austriji.

BIH: Retro ugođaj

Na bosanskohercegovačkim skijalištima iz godine u godinu sreće se sve više skijaša iz Hrvatske. Mahom su to ljubitelji skijanja iz Dalmacije, ali sve češće dolaze i Slavonci te Zagrepčani.

Skijališta u BiH nipošto ne mogu konkurirati austrijskim, talijanskim ili slovenskim, a tamo se, međutim, to i ne traži niti očekuje. Povoljnije cijene nego u razvikanim europskim skijalištima, svojevrsna “domaća” atmosfera i ležernost kakva se drugdje ne sreće motiv su za mnoge hrvatske ljubitelje skijanja.

Sve, pak, pomalo nalikuje i na putovanje u prošlost, miješaju se gosti iz bivših jugoslavenskih republika, a i sama su skijališta prilično retro. Sve je kao što je bilo i prije rata, s tim da se solidno održava i pomalo unapređuje. Hrvatski se gosti, kažu agenti, vraćaju vrlo zadovoljni.

SLOVENIJA: Prvi put na skijama

Mnogi dobri hrvatski skijaši rekreativci prvi su put na skije stali u susjednoj Sloveniji. Na tamošnjim skijalištima i danas mnogi počinju. Čak bi se moglo reći, kako svjedoče u domaćim putničkim agencijama, da među našim skijašima u Sloveniji prevladavaju početnici.

U hrvatskima obiteljima koje tamo dosta masovno odlaze na skijanje ima puno ne samo skijaša početnika nego i pravih neskijaša, koji pritom i nemaju nikavih ski-ambicija. Jednostavno ili vole zimovati na snijegu ili prave ustupak članu obitelji koji ne može bez skijanja. Tako nije ništa neobično da dok se jedan član hrvatske obitelji skija, drugi je na sanjkanju, treći u bazenu i slično.

A čak i onaj koji spada u skijaše u pravilu nije ljubitelj te rekreacije. Često će se spustiti dva, tri puta i – za taj dan dosta.

AUSTRIJA: Samo s punim novčanicima

Situirane obitelji s djecom, u kojima je skijanje ozbiljna zanimacija, u većini slučajeva biraju austrijska skijališta. Da bi djeca svladala vještinu spuštanja bijelim stazama upisuju ih u škole, ali nije neobično da i sami polaze neki od viših stupnjeva skijaških tečajeva. Obično im je vrlo važno gdje će odsjesti, apartman ili hotel (u pravilu dobar s tri, četiri zvjezdice, wellness centrom i slično) moraju biti na stazi ili da je barem gondola na dohvat ruke.

Ti gosti spremno plaćaju kvalitetu, u devedeset posto slučajeva niti ne pitaju za cijenu i najčešće predano skijaju cijele dane. Restorani, diskoteke i slična razbibriga ne zanimaju ih pretjerano. Mnogo im je važnije da se nakon cjelodnevna skijanja mogu relaksirati na bazenu ili u wellness centru.


Izvor:
Večernji list