Red Purple Black

Klima će do 2020. godine ugroziti 150 skijališta

IspisE-mail

Snijeg je konačno počeo padati u Alpama posljednjih dana, ali neumitno globalno zatopljenje i dalje na duge staze unosi strah europskoj zimskoj turističkoj industriji, posebice regijama Austrije, Italije, Švicarske i Francuske koje gotovo isključivo žive od zimskog turizma.

U prosincu je austrijski Središnji institut za meteorologiji i geodinamiku objavio da su temperature u Alpama u tom mjesecu bila najviše u posljednjih 1300 godina, u Salzburgu je 8. prosinca zabilježena temperatura od 19,2 Celzijeva stupnja, najviša od 1944. godine.

Tijekom studenoga i prosinca mnoga su austrijska i bavarska skijališta bila zelena, a dio njih poprilično je odgodio otvaranje sezone, neka čak do 23. prosinca. Prije dvadesetak dana Organizacija za europsku suradnju i razvitak OECD objavila je jasno upozorenje: mnogim europskim skijaškim centrima u nižim područjima u idućih 15-ak godina slijedi znatan pad prihoda i zaposlenosti, a to će se vrlo negativno odraziti i na ekonomiju regija u kojima se ti centri nalaze.

Riječ je o rezultatima prve studije utjecaja klimatskih promjena na zimski turizam u Alpama, jednom od najposjećenijih turističkih područja na svijetu koje godišnje primi i do 80 milijuna turista koji potroše oko 50 milijardi eura. Prema OECD-u, trenutno oko 90 posto, odnosno 609 od istraživanjem obuhvaćenih 666 alpskih skijališta ima dovoljno snježnog pokrivača za barem 100 dana u godini. Preostala već i sada posluju u graničnim uvjetima.

Klimatske promjene koje bi do 2020. - 2025. godine donijele povećanje prosječne godišnje temperature za samo jedan Celzijev stupanj smanjit će broj skijališta s pogodnim uvjetima na petsto. Povećanje temperature od dva posto, kakvo se očekuje do 2050., spustilo bi taj broj na četiristo.

Niža skijališta bit će puno ugroženija od onih u višim predjelima, granica pogodnosti za skijanje popest će se do 2020. na nekih 1500 metara nadmorske visine. Njemačka, točnije Bavarska koja ima najniža skijališta najviše je ugrožena, do 2020. broj tamošnjih skijališta koja će imati prirodno povoljne uvjete za skijanje mogao bi se smanjiti za čak 60 posto.

Austrija koja polovicu turističkih prihoda ili 4,5 posto nacionalne ekonomije dobiva od zimskog turizma tek je nešto malo manje ugrožena,  skijališta u Francuskoj i Italija u nešto su boljoj situaciji, a najmanje štete imat će Švicarska gdje se većina skijališta nalazi iznad 2500 metara. Najgore će proći područja najbliža Sredozemlju, regija Alpes Maritimes u Francuskoj, Steiermark i Styria u Austriji te regija Friuli-Venezia-Giulia u Italiji.

No Shardul Agrawalan iz OECD-a objašnjava kako će klimatske promjene nekima i koristiti. Skijališta na nižim visinama imat će znatno smanjene mogućnosti za normalno skijanje, izgubit će posjetitelje ili će znatno više trebati uložiti u proizvodnju umjetnog snijega. Povećat će se, mađutim, zanimanje za višim skijalištima, povećana potražnja dovest će i do povećanja investicija, a takva će skijališta zbog velike potražnje podići svoje cijene. Skijališta koja se nalaze u nižim predjelima nedostatak snijega pokušavat će riješiti većom upotrebom umjetnog snijega, no i to ima svoje ekonomske granice.

- Umjetni snijeg je kratkoročno koristan, ali traži veliku potrošnju vode i energije i može narušiti ekološku ravnotežu - objašnjava Agrawalan. Nakon prvih kriznih godine bez snijega potkraj 80-ih svi su ulagali u snježne topove i ostale alate za proizvodnju umjetnog snijega. Ali kombinacija povećanja nabavnih cijena i sve viših temeperatura posljednjih desetak godina i taj je način rješavanja problema učinila sve manje atraktivnim.

Za samo jedan kilometar staze potrebno je, naime, najprije uložiti 600.000 eura u strojeve, a potom još 25.000 eura svake godine u troškove vode i energije. A sve to znači i povećanje cijena skipassa. Profesor Hans Elsasser sa sveučilišta u Zürichu, autor studije o utjecaju mogućih klimatskih promjena na zimski turizam za Svjetsku turističku organizaciju UNWTO tvrdi kako zasad još nema velikih promjena u turističkoj industriji, no sigurno je da će skijališta u nižim predjelima sve češće ostajati bez snijega, dok će skijališta u višim predjelima postajati sve popularnija, ali i sve skuplja.

- Umjetni snijeg je rješenje za idućih pet, najviše deset godina, ali nikako nije dugoročno rješenje - tvrdi Elsasser. Budući da je pretoplo, ne pomažu ni snježni topovi, za umjetni snijeg idealna je temperatura -4  Celzijeva stupnja, što znači da će se takav snijeg moći proizvoditi samo u višim predjelima.Velike investicije u snježne topove ili u gradnju novih staza u višim područjima bit će preveliki napor za manje skijaške centre.

Oni jednostavno neće imati dovoljno svojih sredstava, dok s druge strane, što se već događa u Švicarskoj, banke neće biti raspoložene davati dugoročne kredite takvim resortima smještenim ispod 1500 metara visine, čija će profitabilnost za 10-15 godina biti vrlo upitna.

Međutim, upravo su takvi centri smješteni u podnožjima Alpa najvažniji za promociju skijanja i privlačenje mladih skijaša i početnika. Riječ je o paradoksu i problemu koji će teško riješiti sami manji skijaški centri, a koji će itekako biti presudan za budućnost skijaških i općenito zimskih sportova. I OECD i UNWTO slažu se da će u takvim slučajevima pomoć države itekako biti potrebna žele li se izbjeći veliki ekonomski problemi u tim područjima.

Švicarska će izgubiti čak 3,2 milijarde franaka

Prema istraživanju Svjetske turističke organizacije UNWTO, samo Švicarska bi zbog klimatskih promjena do 2050. mogla ostvariti gubitak od 2,3 do 3,2 milijarde švicarskih franaka. A financijski gubitak u Austriji i Njemačkoj, gdje se skijališta nalaze u nižim predjelima (Kitzbuehl se na primjer nalazi na samo 760 metara nadmorske visine), bit će još i veći. Prema ispitivanju provedenom kod skijaša s pitanjem kako će se ponašati u sezonama kada će skijaške mogućnosti biti smanjene, 49 posto ispitanika je odgovorilo da će potražiti skijališta koje pružaju bolje uvjete, 32 posto njih će rjeđe skijati, a četiri posto je odgovorilo da te sezone uopće neće skijati.

Izvor: Jutarnji.hr

KOMENTARI

Zadnji OGLASI

Prijatelji