Red Purple Black

BiH prijeti rušenjem vikendica na Blidinju

IspisE-mail

Više od 250 vikend-kuća na kupreškim planinskim obroncima, izgrađenih nakon rata na već godinama omiljenom zimskom odredištu Dalmatinaca, zbog neriješenih pravnih odnosa, točnije nepostojanja Sporazuma o reciprocitetu između Hrvatske i BiH, ne može dobiti potrebne papire za legalizaciju u sudskim gruntovnicama susjedne nam zemlje! Državni (ne)sporazum

Problem je još više izražen na Blidinju, trenutačno jednom od najpoželjnijih vikend-odmarališta, u čijem je parku prirode potpuno na crno, dakle bez ikakvih papira, niklo oko 700 planinskih izgrađenih ili tek započetih vikend-kuća, od čega je polovica u vlasništvu Dalmatinaca! Vlasnici kupreških objekata, potvrdio nam je načelnik općine Stipan Herceg, čekaju donošenje Sporazuma kako bi svoje objekte uspješno legalizirali, zbog čega je još prošle godine bio u razgovorima s bivšom vladom BiH. Tada mu je, potvrdio nam je on, rečeno kako treba što prije prionuti donošenju Sporazuma, no usprkos tome postupak je stao.
Veći problemi pak tište Blidinje koje tek donosi Prostorni plan, što je prva razina u postupku legalizacije vikendica izgrađenih na divlje. Doznajemo i da se ne može odbaciti mogućnost rušenja nekih od blidinjskih objekata ako oni ne uđu u predviđene prostornoplanske gabarite.

-Da, problem imamo, i to na više razina - kaže Alma Pinjić, pomoćnica načelnika za prostorno uređenje općine Jablanica, pod čiju jurisdikciju spada gospodarenje blidinjskim lokalitetom, te pojašnjava: - Plan je u fazi donošenja, i očekujemo da će biti gotov maksimalno do kraja travnja ove godine.

Svi objekti na Blidinju su u ovom momentu izgrađeni na crno, no s obzirom na naše ciljeve očekujemo kako će se taj problem uskoro početi rješavati. Cilj nam je legalizacija izgrađenih objekata, no ipak ne možemo jamčiti za sve!
Ono što se ne bude moglo legalizirati ide u proces rušenja! - kaže Alma Pinjić.

Zaštićena zona

Uz nepostojanje Sporazuma o reciprocitetu, na blidinjskim je leđima i teret zbog činjenice da se ovaj atraktivni lokalitet po dokumentima bivše Hrvatske Republike Herceg-Bosne drži i za park prirode, u kojem se individualna gradnja ne bi trebala odvijati.

Alma Pinjić pak tvrdi kako najprije tu odredbu treba tek dobro prostudirati i onda vidjeti je li to uistinu park prirode ili ne.

Razlozi i za ovakav stav jablaničkog općinskog vrha su višestruki: Blidinje po njihovim planovima treba postati vrhunska visoko turistička zona koja će nuditi atraktivne cjelogodišnje hotelske, turističke, zabavne i ugostiteljske sadržaje.

Blidinjske su kapacitete već prepoznali brojni ljubitelji zimskog ugođaja, a između ostalog i javnosti brojna poznata lica.

Na Blidinju, neslužbeno nam je potvrđeno, na crno dakako, dvije kuće ima košarkaš Dino Rađa, zahtjev za kupovinu zemljišta predala je dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, dok su se u kupovini već okuražili Stipe Gabrić Jambo, Zvone Boban, Igor Tudor i Stipe Pletikosa. Za velika ulaganja zainteresirani su brojni poduzetnici, a među njima i poznati hercegovački tajkun Mirko Grbešić.

Legalizacija preko tvrtki i prebivališta

Neki od vlasnika kupreških kuća usprkos nepostojanju Sporazuma ipak su uspjeli pronaći "caku" za sudsko knjiženje svojih objekata, doznajemo na Kupresu. Jedan je način brzinsko otvaranje obrta ili poduzeća koje se lako ugasi nakon stjecanja potrebnih potvrda. Drugi je uzimanje stalnog prebivališta u BiH, čemu Dalmatinci uglavnom ne pribjegavaju.

Interes kupaca ne pada

- Interes za kupnju zemljišta i gradnju kuća na području Blidinja je stvarno velik i ne čudi što nam se svakodnevno javlja veliki broj Dalmatinaca.
Mislim kako do rušenja postojećih objekata ne bi trebalo doći, jer to ruku na srce nikome od nas nije u interesu - kaže Ivan Bošnjak Lagum, jedan od najpoznatijih blidinjskih građevinskih poduzetnika i posrednika pri kupovini.
Najveći broj kupaca iz Hrvatske s područja je Dalmacije, posebice Splita, Dubrovnika, Metkovića, Zadra, Šibenika...

Šutnja u ministarstvima

Odgovor na pitanje u kojoj je fazi postupak donošenja Sporazuma o reciprocitetu nismo uspjeli dobiti od ministarstava i u Sarajevu, i u Zagrebu, pod čiju bi nadležnost ovaj problem trebao spadati.
Iz hrvatskog , pak, Ministarstva vanjskih poslova upućeni smo u Ministarstvo pravosuđa, koje nas je potom opet pokušalo vratiti na prvu adresu.
Tek nakon naše primjedbe odlučili su razmotriti naša pitanja, no odgovore još nismo dobili. U Ministarstvu vanjskih poslova BiH smo, usprkos nizu poziva po brojnim uredima, također ostali bez odgovora.

KOMENTARI

Zadnji OGLASI

Prijatelji