Red Purple Black

Skijanje po sistemu – glavom u stablo

IspisE-mail

Čini se kako je skijanje postalo omiljeni sport Hrvata ako se uzme u obzir da će njih 200 tisuća zimske praznike provesti na snijegu. Nosači za opremu danima prije polaska stavljaju se na automobil jer skijati je posljednjih godina definitivno "in". Zbog doze pomodarstva koja prati ovaj sport, na zimske radosti i vratolomije od-važit će se i oni potpuno neiskusni i fizički nespremni kod kojih to može završiti i s poprilično ozbiljnim posljedicama.

Na Traumatologiji splitskog Kliničkog bolničkog centra prate sportske aktivnosti Hrvata, a da je u tijeku sezona skijanja znaju po povećanom broju intervencija.

- Riječ je uglavnom o prijelomima zglobova, potkoljenica, natkoljenica i bedrene kosti, ali česte su i neurokirurške ozljede poput potresa mozga. Shvatili smo da ljudi, unatoč upozorenjima, idu iznad svojih mogućnosti i idu na najstrmije staze, odnosno glavom kroza zid što najčešće završi glavom u stablo. Stoga svima savjetujem obvezno uzimanje zdravstvenog osiguranja koje, prema mojim saznanjima, iznosi desetak kuna po danu. Prije odlaska na snijeg važno je, osim toga, imati nekakvu fizičku kondiciju, odnosno barem djelomično razgibati mišiće. Onaj tko sjedi po čitav dan u uredu, na skijanju će patiti od teških bolova naglo upregnutih mišića - pojašnjava dr. Bruno Lukšić, kirurg traumatolog iz splitskog KBC-a.

U putničkim agencijama kažu nam kako su ljudi, ipak, svjesni opasnosti na snježnim padinama, pa ih više od 90 posto uzima policu osiguranja od ozljeda, a počesto i od invaliditeta i smrti. Spomenuto osiguranje četveročlanu će obitelj koja na snijegu provodi sedam dana koštati od 200 do 250 kuna, stoje svima prihvatljivo, drže u Generalturistu. Putnici se mogu osigurati čak i od bolesti, odnosno nužnosti otkazivanja puta. Za ovo osiguranje moraju platiti najviše tri posto od ukupne cijene aranžmana, a u slučaju otkazivanja vraća im se 90 posto uplaćenog novca.

Greške

Marin Marušić, demonstrator skijanja i član organizacijskog tima Ski-kupa na Sljemenu, ima popis osnovnih grešaka koje ljudi rade na zimovanju.

- Prvo je to što ih velik broj misli da ih netko od prijatelja može naučiti skijati ili se odlučuju na samoukost. Najbolje rješenje je škola skijanja u kojoj će instruktor procijeniti nečije mogućnosti i uputiti ga na stazu koja je adekvatna njegovu iskustvu i umijeću. Tu je i pogrešan izbor opreme; ljudi se razbahate, a ne znaju što kupuju, pa skije, primjerice, biraju po bojama. Većina je, nažalost, primorana kupovati u skladu sa svojim mogućnostima. Bilo bi bolje, međutim, da prvu godinu iznajme opremu po preporuci instruktora, a sljedeće da kupe nešto kvalitetno. Treća, možda i najveća pogreška jest ta da ljudi misle da svaki dan na snijegu moraju maksimalno iskoristiti jer su čitave godine štedjeli za odlazak na skijanje. Onda prvi dan zapnu kao sivonje, preforsiraju se i dobiju upalu mišića, pa sljedećih šest dana nisu ni za što -kaže Marušić.

Hrvate se na europskim stajalištima prepoznaje i po neustrašivosti, opasnoj kako za njih, tako i za njihovu okolinu.

- Ako je netko neiskusan i nesiguran na skijama u društvu boljih skijaša, to ga, ipak, neće spriječiti da s njima i on isproba teške i strme staze što, naravno, može završiti kobnim padovima i lomovima - kaže Marušić.

Iako bi se, u pravilu, mjesecima trebalo fizički pripremati prije nego što se stane na skije, naš sugovornik ističe kako ni to nije stopostotna zaštita od ozljeda jer 20 do 30 posto ljudskih mišića "proradi" tek na skijalištu.

Kako većina ljudi kupuje opremu prema svojim financijskim mogućnostima, na isti način biraju i zimovališta. Dalmatinci, primjerice, mahom odlaze na skijališta u Bosni; poput Kupresa, Vlašića, Bjelašnice ili Jahorine. Oni nešto dubljeg džepa odabrat će Kronplatz u Italiji ili Schladming u Austriji, a poprilično su popularna i slovenska skijališta poput Pohorja ili Kranjske gore.

Gdje god da otišli, važno je, ističu naši sugovornici, da ne glume Janicu Kostelić, odnosno da skijaju u skladu sa svojim umijećem, pa makar to bilo i u ski-vrtiću.

Prva pomoć

U slučaju nezgode, unesrećenom treba pružiti prvu pomoć što, prije svega znači dobro ga utopliti, te stavili ispod njega rezervni dio odjeće kako ne bi ležao direktno na snijegu. Bez obzira na težinu ozljede najbolje je pozvati Gorsku službu spašavanja koju ima svako bolje i opremljenije-skijalište jer će oni najbolje znati što učiniti s ozlijeđenim. Ako se s GSS-om ne može uspostaviti veza, treba nazvati Hitnu pomoć na 94 ili policiju na 92.

Izvor: Slobodna Dalmacija

KOMENTARI

Zadnji OGLASI

Prijatelji