Red Purple Black

Jesmo li sigurni na skijalištima?

IspisE-mail

PAŽNJOM DO SIGURNOSTI
Sve češće izvještavanje o lakšim i težim nesrećama, te pitanje koliko smo sigurni na snijegu, navelo nas je da se, makar djelomično, upoznamo sa stanjem opreme i osoblja za spašavanje i hitnu medicinsku intervenciju na nama najbližim skijalištima.

Najveći zimski centri u BIH donijeli su Pravilnike o javnim skijaškim terenima, kojima su između ostalog regulirana pitanja o uređenju i namjeni skijališta, pravima i obvezama skijaša, službama spašavanja i prve pomoći te pitanja redara i učitelja skijanja.

Ekipe na Jahorini, Bjelašnici i Kupresu spremne za intervenciju

U skladu s tim, kako nas je izvijestio Dragan Sokolović iz Olimpijskog centra, na Jahorini se mnogo ulaže u osposobljavanje, edukaciju te opremu za spašavanju i hitnu medicinsku intervenciju. Olimpijski centar ima dva stalno zaposlena medicinska tehničara koji su osposobljeni da u svakom trenutku pruže nužnu pomoć, a uz njih u sezoni skijanja stalno dežura i poseban tim liječnika i tehničara. Svojim sanitetskim vozilom koje je dobro opremljeno, u slučaju potrebe, za svega nekoliko minuta unesrećenog se može prebaciti do DZ Pale ili bolnice Kasindol, a do većeg bolničkog kompleksa u Sarajevu ipak će biti potrebno nekih 40-ak minuta. Upravo zbog ovog, na Jahorini osjećaju i posebnu potrebu za helikopterom, koji bi mogao pomagati i tu i na Bjelašnici. 

I Gorska služba spašavanja u svojim dežurstvima pokriva područje Jahorine, ali i Bjelašnice, gdje se također redovno organiziraju dežurstva medicinskih timova, i to za dnevno i za noćno skijanje, a prema riječima dr. Alije Mulaomerovića, ravnatelja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć sarajevskog kantona, sve je uređeno ugovorom između ZOI 84 OSC i njihove ustanove. Tako je na Bjelašnici u skijaškoj sezoni, od prosinca do travnja uvijek prisutna jedna medicinska ekipa s kolima za intervenciju i reanimaciju, a do sarajevskih bolnica stiže se za približno 30 minuta. Na sreću do sada su u ovoj sezoni na ovom skijalištu zabilježene samo manje ozljede, a o svim intervencijama uredno se podnose izvještaji. Ono što je posebno pohvalno, prema riječima dr. Mulaomerovića, je i odlično funkcioniranje i komunikacija na relaciji teren-dispečer-medicinska ustanova.

O gostima kupreških skijališta na Čajuši i Stožeru, s medicinske strane brigu vodi kupreški Dom zdravlja. Njihov ravnatelj i liječnik HMP Ivica Čičak obavijestio nas je da na ova dva skijališta, kada ima skijaša, u posebnim priručnim ambulantama, redovno dežuraju medicinske ekipe sa svojim vozilom. Do kupreškog Doma zdravlja sa Čajuše se stiže za sedam, a sa Stožera za tri minute. U slučaju težih ozljeda, unesrećeni bi se vozio do županijske bolnice u Livnu za što bi bilo potrebno nešto više od 20 minuta. Na ovim skijalištima službeno ne djeluje GSS, a na sreću do sada i nije bilo potreba za njihovim reakcijama.

Najlošije na Vlašiću

Najlošije stanje je na Vlašiću. Kako ovdje nisu još uvijek definirane ovlasti, obveze i koncesije, tako nije donesen ni poseban Pravilnik prema kojem bi službe spašavanja i pomoći mogle funkcionirati. Sa portala babanovac.net mnogo su puta do sada upozoravali na nedostatak pružanja osnovne sigurnosti na stazama, kao i na činjenicu da dogovor s Medicinskim centrom u Travniku, u ovakvoj situaciji nije moguć, uglavnom zbog njihovih neracionalnih zahtjeva. Ipak, zaljubljenici u ovu planinu često se sami snalaze pa je tako u eventualnu pomoć uključena nekolicina volontera, motorne sanjke i korita te ostala oprema za nužnu i hitnu pomoć. I članovi GSS kojih na ovoj planini ima znatan broj, voljni su pomoći i izvan službene dužnosti pa tako iako ponekad nestručna, ovdje je svaka pomoć dobro došla.

Na hrvatskim skijalištima stručna medicinska pomoć i GSS

Hrvatska skijališta funkcioniraju prema Zakonu o športu i posebnim Pravilnicima, pa je tako u tri najveća skijaška centra Sljemenu, Bjelolasici i Platku, organizirana stručna medicinska pomoć u suradnji s ustanovama za hitnu medicinsku pomoć iz Rijeke, Ogulina i Zagreba kao i ostvarena dobra suradnja s Hrvatskom Gorskom službom spašavanja. U svim manjim mjestima, skijaši su uglavnom upućeni na lokalne domove zdravlja ili ambulante.

Za siguran boravak na planinama nije samo važna opremljenost i osposobljenost timova za spašavanje i pomoć. Sigurnost prvenstveno možemo uvjetovati mi sami, a za to, naš je savjet, podsjetite se na pravila ponašanja na skijaškim stazama. Ujedno ne zaboravite djeci pa i odraslima staviti kacige na glavu, provjerite opremu te poštujte druge skijaše. Sa malo više reda i razuma  potreba za bilo kakvom vrstom pomoći zasigurno bi bila manja.

KOMENTARI

Zadnji OGLASI

Prijatelji