Red Purple Black

Boja prema nagibu

IspisE-mail

OZNAČAVANJE STAZA
Na boljim skijalištima staze su osim brojevima označene i bojama, najčešće na okruglim znakovima, koje nam govore o težini staze, a dijelimo ih na zelene, plave, crvene i crne. Postoje još i narančaste oznake za doista ekstremne staze i žute za neuređene off staze.

Zelene bi trebale biti staze sa baby liftovima i često ih i ne označavaju, no plave, crvene i crne staze bi obavezno trebale biti označene, što na skijalištima u okruženju i nije često slučaj.

Standardi za označavanje nisu jedinstveni u svijetu pa čak ni u Europi. Opisani sustav označavanja je zapravo europski i to standardiziran u Njemačkoj i Austriji dok je dobra volja ostalih hoće li kategorizirati ili se pridržavati odredbi kategorizacije. Zato nam se često dogodi da nam se čini da staza ne pripada određenoj boji iako je tako označena.

No i unutar jedne kategorije postoje velike oscilacije u nagibu, a i dio staze može po kutu pripadati crnoj, a dio plavoj. U tom slučaju je najispravnije označiti obadvjema bojama, no ukoliko je dio crven, a dio crn, ploča koja označava često je obojana do pola crvenom, a od pola crnom bojom.

Plave staze

Staze označene ovom bojom su lagane, uređene staze, čiji ukupni nagib, osim za kratke odsječke ne bi trebao prelaziti 25%.

Crvene staze

To su uređene staze za naprednije skijaše čiji ukupni nagib, osim za kratke odsječke ne bi trebao prelaziti 40%. Dobro je znati da u Francuskoj se crveni i iznad te granice, a opet u Sloveniji i Italiji se oznaka često crveni daleko ispod, pa ipak treba dobro bacit pogled na stazu prije spuštanja unatoč oznakama.

Crne staze

To su staze za koje je potrebno ipak imati puno kilometara i znanja, često su i neuređene. Ovisno o uređenosti vjerojatno možete očekivati da ćete u slučaju pada se spuštati na leđima do kraja padine. Sretna okolnost kod takvih staza je da obično nema šume u blizini. Nagib prelazi 40%.

Izračuni

Nagibi se izražavaju u postocima, računaju se način da je 100 % nagib zapravo kut od 45°, dakle na 100 m udaljenosti nadmorska visina raste za 100 m. Evo i konkretan primjer staze koja počinje na 1.500 m nv, a završava na 1.250 m nv i dugačka je 1000 m, dakle poznata nam je hipotenuza trokuta i jedna kateta. Sada samo treba izračunati i drugu katetu prema Pitagorinom poučku: a2+b2=c2.

Dakle u ovom slučaju je jednadžba c2-b2= a2, odnosno 10002-2502= 937500, dakle korijen iz 937500 je 968 m, što nam daje drugu katetu. Dakle na 968 m duljine nadmorska visina se smanjuje za 250, postotak računamo na način razlika nadmorske visine / duljina katete * 100, u ovom slučaju: 250/968 * 100 = 25,8 %. Stazu bi trebalo okarakterizirat kao crvenu.

Ova metoda nije baš najpouzdanija jer nam hipotenuza nije idealno ravna. Najbolji način je ipak korištenje GPS uređaja za mjerenja, no možemo se poslužiti i Google Earth-om da dobijemo približne vrijednosti.

Svako skijalište bi trebalo imati markirane staze brojevima i bojama, čak i kad je samo jedna. Naprosto ako toga nema već u startu ne djeluje kao ozbiljan pristup skijašima od strane ljudi koji vode skijalište, a često i skijaši završe na mjestima za koja njihovo znanje još nije dovoljno. Takve se situacije relativno jednostavno i lako mogu izbjeći.

KOMENTARI

Zadnji OGLASI

Prijatelji