Red Purple Black

PROGNOZE: Nismo imali sreće

IspisE-mail

Weather Movie composed with satelite imagesIZGLEDI ZA SNJEŽNE OBORINE U NAREDNOM PERIODU
Naslov najbolje opisuje situaciju koja je vladala u prvoj dekadi mjeseca siječnja a i još uvijek vlada po pitanju snijega i snježnih oborina na skijalištima koja gravitiraju Dalmaciji. Dok je većina Europe grcala u snijegu zahvaljujući sinoptičkoj situaciji kakva je vladala, naši krajevi izuzmemo li Gorski kotar i sjeverozapadnu Hrvatsku nalazili su se u toplom sektoru ciklone pa se diljem planinskih područja BIH i ostatka Hrvatske snijeg smjenjivao sa kišom ne stvarajući značajniji snježni pokrivač. Slovenija i Alpsko područje snijega imaju u izobilju.

U svim područjima koja su nama zanimljiva za praćenje temperature su bile iznad višegodišnjeg prosjeka. Oborina je bilo više od prosjeka ali u krivoj kombinaciji sa temperaturom izostalo je stvaranje značajnijeg snježnog pokrivača koji bi da smo imali samo malo sreće (a sreća se u ovom slučaju mjeri u par stotina kilometara) sada bio sasvim pristojan sa tendencijom da se zadrži jer se u narednom periodu očekuju niže temperature. Ovako ostajemo na dekorativnom ugođaju s nadom da tamo gdje postoji mogućnost snježni topovi nadoknade ono što nam je priroda uskratila.

Opet kriva kombinacija

Kako se sada čini po prognostičkim materijalima koje pratimo narednih desetak dana prevladavat će nešto hladnije vrijeme nego što smo ga imali do sada.Problem će ovaj put čini se stvarati manjak vlage a samim time i izostanak značajnijih oborina u ovom našem dijelu Europe. Prognozirana situacija po više modela daje narednog vikenda na visini oko 1500 metara relativno nisku temperaturu


Klikni i uvečaj...

Ono što brine je izostanak odnosno južnija putanja ciklona koje bi na već prisutnu hladnoću dovele vlažan zrak.Hladan zrak koji je „procurio“ nad zapadnu Europu u ovom trenutku održava blok situaciju nad Atlantikom i u sprezi sa jakom Ruskom anticiklonom pogoduje dotoku nešto hladnije zračne mase nad naše područje. Na rubu tog hladnog zraka stvara se plitka ciklona koja ipak ostaje južnije.Stjecajem takvih okolnosti u gorju Hrvatske i BIH prevladavalo bi hladno i vjetrovito vrijeme sa povremenim snježnim oborinama nedovoljnim za stvaranje značajnijeg pokrivača.


Klikni i uvečaj...

Krajem druge i početkom treće deka za sada se ne čini da je sve izgubljeno iako ni za to razdoblje u ovom trenutku situacija ne izgleda previše optimistična no ipak ako se poslože neke stvari vezane uz prognoziranu sinoptičku situaciju zašto postoje realne šanse ipak bi nešto snijega mogla dobiti i skijališta u našoj blizini.

U svakom slučaju hladnije

Ono što u ovom trenutku ohrabruje je činjenica da će ova dekada biti hladnija od perioda iza nas te da bi i minimalne količine snijega ako padnu trebale biti sačuvane. Druga ne manje bitna činjenica je ta da iako karte ne pokazuju nešto konkretniju situaciju vezanu za obilniji snijeg u ovakvim graničnim situacijama one ne izgledaju potpuno loše i potencijalno mogu uz male korekcije postati itekako zanimljive.U ovom trenutku mi ih tumačimo onako kako izgledaju ali sa velikom dozom opreza i ne bezrazložnog optimizma da bi se stanje moglo popraviti.Nažalost iskustva iz proteklih godina znaju itekako djelovati frustrirajuče.

Zadnja četiri izlaza modela GFS za srednju BIH(gornje linije su prognozirana temperatura a linije u dnu oborine) izgledaju ovako:


Klikni i uvečaj...

Zašto snijeg škripi (pucketa) kad hodamo po njemu?
Snijeg je sastavljen od ledenih kristala heksagonalnog oblika. Jedna pahuljica može imati više spojenih kristala. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo zrak ostaje zarobljen između ledenih kristala. Vjerojatno ste primijetili kad stanete na netaknuti snijeg da se on skupi, stlači. Zrak biva izguran iz snijega i ostanu samo kristali, mogli bismo reći da ostane samo snijeg. Zvuk koji se čuje kad gazimo po netaknutom snijegu dolazi od loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak. Pokušajte napraviti pokus s kockicama leda. Kad ih razbijete i one će proizvesti zvuk loma - pucketanje.

 
Također, za sunčanog dana površina snijega se može otopiti. Ako temperatura opet padne, otopljeni sloj se smrzne i pretvori se u tanki sloj leda. Ako nagazite na njega, slomit ćete ledenu koru i proizvest ćete opet sličan zvuk loma. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Što je snijeg na tlu stariji, to je ledeniji.

Zašto snijeg nije posvuda jednake dubine?
Na lokalnoj razini, dakle na malim udaljenostima kao što su dvije susjedne kuće ili susjedna mjesta presudnu ulogu za nejednaku dubinu snijega ima jačina vjetra tijekom i nakon padanja snijega kao i konfiguracija terena (izloženost vjetru, suncu, itd.). Na regionalnoj ili državnoj razini razlozi su drukčiji. U nekim dijelovima države ili regije je palo i količinski manje snijega, a negdje nije uopće morao padati, ovisno o putanji snježnih oblaka i klimi regije.

KOMENTARI

Zadnji OGLASI

Prijatelji