Red Purple Black

Na 25 mjesta u Hrvatskoj moguć je cjelogodišnji turizam

IspisE-mail

Lokalna vlast na Kupresu hvali se da ulagači iz Hrvatske iskazuju veliko zanimanje da na tom području grade hotele, žičare i skijaške staze. Europske alpske države na svojim su planinama izgradile aqua parkove, izvrsne wellness centre, golf igrališta, nude surfanje po obližnjim jezerima...

Hrvatska ima dobar temelj za razvitak planinskog turizma. Nešto je prošlih godina već i napravljeno, no da bi ta ponuda dobila respektabilan udjel u ukupnom poslu potrebna su velika ulaganja prije svega po principu javno-privatnog partnerstva. Da se može, vidimo na primjeru Kupresa, gdje su 2001. godine lokalni privatni poduzetnici kupili i obnovili devastirani SRC Čajuša.

Godinu poslije, otvaraju obnovljeni hotel sa 260 kreveta, čime je postavljen temelj brzom razvitku. Do danas, kupci iz Hrvatske i zapadne Hercegovine pokupovali su raspoložive nekretnine na Kupresu, a povrh toga isparcelirano je i dobrim dijelom prodano 800 obližnjih parcela. Prije četiri godine, cijena četvornog metra stambene površine bila je 150, a sad je 500 eura.

Hrvatska je za to vrijeme dobila sljemensku stazu toliko skupu da se s tim novcem mogla preurediti Bjelolasica zajedno s gradnjom hotela. Moglo se napraviti nekoliko »kupresa«.

Dosadašnje četiri studije razvitka zimskog i planinskog turizma u Hrvatskoj (peta je u izradi) pokazale su da na 25 lokacija postoje izvrsne prirodne, prostorne i klimatske pretpostavke da planinski centri dobro rade cijele godine. Udjel brdsko-planinskog turizma danas je manji od jedan posto: zimi se ostvaruje šest posto od ukupnih turističkih noćenja.

Međutim, austrijske planine imaju jednaku godišnju raspodjelu - 50 posto prometa ostvaruju ljeti, a ostatak zimi. Francuske Savojske alpe 60 posto prometa ostvare zimi, a 40 posto ljeti; talijanski južni Tirol pak 61 posto prometa ostvaruje ljeti. Planine mogu biti dobar izvor prihoda, ali se najprije u njih mora uložiti. Spomenute Europske alpske države na svojim su planinama izgradile aqua parkove, izvrsne wellness centre, golf igrališta, nude surfanje po obližnjim jezerima, a prvorazredne hotele da se i ne spominje. Skijaške staze samo su dio ponude, možda i manji.

To je odgovor na tvrdnje skeptika o tome da »oni imaju Alpe, a mi brdašca«. Rijetke se zemlje, kao Hrvatske, mogu pohvaliti s četiri nacionalna parka i šest parkova prirode u planinskim područjima.
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka ovih je dana predstavilo studiju »Mogućnosti razvitka brdsko-planinskog turizma« u kojoj se navodi da u Hrvatskoj postoji veliko zanimanje lokalne samouprave za razvitak tog turizma. Budući da je većina pogodnih lokacija u nerazvijenim područjima, potreban je novac privatnika. »Osim aktivnog sudjelovanja države, neophodno je uspostaviti modele javno-privatnog partnerstva kojim će se utvrditi prostorno-planski parametri razvitka i izgraditi infrastrukturni objekti, a daljnji razvitak prepustiti privatnom poduzetništvu«, piše u tom dokumentu.

Lokalna vlast na Kupresu hvali se time da ulagači iz Hrvatske iskazuju veliko zanimanje da na tom području grade hotele, žičare i skijaške staze. Ako iskazuju zanimanje za ulaganja u tuđoj državi, valjda im ni vlastita ne bi bila mrska samo da netko postavi zdrave temelje. Tim više, jer svjetska iskustva pokazuju da su nacionalni parkovi i parkovi prirode jedna od presudnih odrednica za - jedini isplativ - cjelogodišnji turizam.

Izvor: Vjesnik

KOMENTARI

Zadnji OGLASI

Prijatelji